Voda je život – i to ne samo zato što kod odraslih osoba na nju otpada 50 do 75 posto tjelesne težine. Samo ako osigurate ravnotežu vode i elektrolita u tijelu, možete ostati učinkoviti i zdravi. Pročitajte ovdje kako se ispravno pije.
Kako osjećamo da nam nedostaje vode?
Ovisno o životnoj dobi i udjelu tjelesne masnoće, na vodu otpada 50 do 75 posto tjelesne težine. Kod novorođenčadi je taj udio najveći te se smanjuje kako starimo. Kada se poremeti ravnoteža vode i elektrolita, tijelo šalje signale.
Već kod gubitka vode od 2 posto smanjuje se protok krvi, što smanjuje opskrbu mišića i živčanih stanica hranjivim tvarima. Mozak reagira osobito osjetljivo. Pada mogućnost koncentracije i brzina reakcija. Usporeni metabolizam uzrokuje brži umor i preveliku kiselost mišića.
Što znači žeđ kao znak upozorenja?
Ako manjak vode poraste iznad 3 posto, posljedice postaju vidljivije. Usta su nam suha. Javljaju se glavobolja i umor. Mogućnost koordinacije je smanjena. Pojačano se znojimo (npr. temperatura) ili imamo proljev, čime se pojačano gube minerali. Javljaju se grčevi u mišićima. Krajnje je vrijeme za unos tekućine.
Trenutak u kojem će se pojaviti osjećaj žeđi razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi i o dobi. Djeca u pravilu posjeduju jako dobar osjećaj za žeđ. Odrasli te osobito osobe treće životne dobi ne bi se trebale pouzdati isključivo u osjećaj žeđi. Neki će žeđ osjetiti tek nakon što je njihovo tijelo već izgubilo 5 – 10 posto vode. Kod gubitka vode od 15 do 20 posto postoji opasnost od otkazivanja bubrega i zatajenja cirkulacije.
Stalni, jaki osjećaj žeđi bez očite potrebe za tekućinom može ukazivati na neku ozbiljnu bolest. Između ostalog, diabetes mellitus te bolesti bubrega i štitnjače.
Zašto je previše vode štetno?
Previše tekućine jednako je nezdravo kao i premalo tekućine. Kod dramatičnog pretjerivanja s količinama vode, moguće je i tzv. „trovanje vodom“.
Simptomi nisu samo mučnina i glavobolja. Ako se ne liječi, u ekstremnim slučajevima može uzrokovati komu i smrt. Unos prevelike količine vode uzrokuje manjak natrija u krvi (hiponatrijemiju) te štetno nakupljanje vode u mozgu, tzv. edem mozga.
U velikoj su opasnosti sportaši, koji žele brzo nadoknaditi gubitak vode nakon jakog znojenja. Znakovi upozorenja su vrtoglavica, mučnina i osjećaj zbunjenosti. Uz odgovarajuću terapiju pacijenti se brzo oporave.
Koja je dnevna potreba za vodom?
Njemačko društvo za prehranu (DGE) preporučuje odraslim osobama konzumiranje 2,65 litara vode na dan. Vaše tijelo u prosjeku iz krute hrane dobiva oko 1,2 litara vode, prije svega iz voća i povrća. Kao odrasloj osobi potrebno vam je u prosjeku oko 1,5 litara vode koju trebate unijeti u obliku napitaka.
Vaša dnevna potreba za tekućinom raste pri velikim vrućinama, kada ste fizički aktivni, kada imate temperaturu te kada imate proljev. Prema DGE-u dojilje također imaju povećanu dnevnu potrebu za vodom, koju bi trebalo pokriti 1,7 litara napitka.
U vrhunskom sportu potreba za vodom po satu može čak odgovarati normalnoj dnevnoj potrebi. Čak i osobe koje nisu u formi mogu proizvesti oko 0,8 litara znoja na sat.
Napomena: U slučaju bolesti kao što su srčana insuficijencija ili smetnje rada bubrega, oboljeli smiju piti samo ograničenu količinu tekućine.
Koji su napitci dobri, a koji loši za gašenje žeđi?
Negazirana mineralna voda, nezaslađeni voćni i biljni čajevi i gazirani sok od jabuke pouzdano gase žeđ i osiguravaju bitne minerale. Kava se doduše smatra diuretikom, ali kava u biti djeluje na ravnotežu vode i elektrolita u tijelu poput vode iz vodovoda.
Limunade koje sadrže šećer loše gase žeđ. Alkoholna pića dodatno izlučuju vodu i minerale iz tijela. Bezalkoholno pšenično pivo pak s druge strane gotovo djeluje kao izotonični napitak te sukladno tome dobro gasi žeđ.
Savjeti za hidrataciju
- Na posao i kod sportskih aktivnosti ponesite tekućine koje dobro gase žeđ.
- Pijte redovito, npr. nakon što ustanete i uz obroke.
- Vodite računa o tome koliko popijete tijekom dana.
- Pridržavajte se uputa Njemačkog društva za prehranu (DGE) o količini tekućine koju trebate unijeti.
